Mnogo manjih ugovornih organa u BiH, uprkos malim budžetima, odlučuje se na potpisivanje velikog broja direktnih sporazuma, iako imaju mogućnost provoditi transparentnije postupke javnih nabavki i tako, eventualno, uštediti određena sredstva. Izuzetak nije ni JP „Komunalno“ iz Breze.
Javno preduzeće „Komunalno“ d.o.o. Breza javno je preduzeće u vlasništvu Općine Breza koje se bavi obavljanjem komunalnih djelatnosti na području ove općine. Naravno, s obzirom na veličinu općine i na djelatnosti koje obavlja, ovo preduzeće ne raspolaže velikim budžetom.
Naprimjer, ovaj ugovorni organ je preko sistema javnih nabavki u 2019. godini potrošio oko pola miliona maraka, dok je prošle godine potrošeno tek oko 222 hiljade maraka. Od početka 2021. godine, pa sve 25. marta, potrošeno je oko 75 hiljada maraka.
S obzirom na navedeno, ovo preduzeće trebalo bi na sve moguće načine praviti uštede, odnosno što racionalnije trošiti javni novac. Kada govorimo o javnim nabavkama, to se radi provođenjem transparentnijih postupaka javnih nabavki, koji omogućavaju veću konkurentnost ponuđača na tržištu, a što bi posljedično trebalo rezultirati time da ugovorni organi dobiju najpovoljnije moguće ponude, odnosno cijene za tražene robe, usluge ili radove.
Međutim, JP „Komunalno“ Breza to ne radi. Otkad se podaci objavljuju na zvaničnom Portalu javnih nabavki, ovaj ugovorni organ je proveo ukupno 1.029 postupaka javnih nabavki. Od tog broja, čak 97,6% ugovora je zaključeno na osnovu direktnih sporazuma – 1.004.
Podsjetimo, direktni sporazumi mogu se zaključiti kada vrijednost ugovora ne prelazi 6.000 KM bez PDV-a. Zašto su oni sporni? Naime, kada ugovorni organi zaključuju direktne sporazume, oni, u pravilu, ne prikupljaju ponude od više firmi kako bi dobili najpovoljniju, nego se obrate direktno određenoj kompaniji i s njom zaključe ugovor. Osim toga, tenderska dokumentacija javno se ne objavljuje, pa javnost nema detaljan uvid u to kako se troši javni novac.
Bitno je napomenuti i kako je vrijednost jednog broja nabavki JP „Komunalno“ Breza blizu zakonske granice od 6.000 KM. Evo i nekoliko primjera.
Ugovor vrijedan 5.200 KM zaključen je s firmom „Blic turist“ 1. marta za usluge odvoza otpada. Nabavka radnih odijela koštala je 4.392 KM, a ugovor je potpisan s export-import firmom „Kuna“ iz Visokog. Za nabavku betonskih cijevi izdvojeno je 3.570 KM, a ugovor je potpisan s „Velegradnjom“.
Istog dana, 5. decembra, zaključena su dva ugovora s JU „Dom zdravlja“ Breza – za uslugu kontrole hlora (5.850 KM), te uslugu fizičko-hemijske i bakteriološke ispravnosti vode (4.500 KM).
„Auto Truck Trade“ je s ovim preduzećem zaključilo ugovor vrijedan 5.982 KM za uslugu popravke cisterne. Čak 5.980 KM koštala je izrada rasvjete u krugu Križ, a ugovor je potpisan s O.D. „Taf-1“.
Dalje, nabavka tečnog hlora i aquafloka koštala je 5.990 KM (dobavljač je „Hemija Patenting“), dok je za nabavku raznih fazonskih dijelova izdvojeno 5.996 KM (dobavljač „KBA servis“).
U svim ovim slučajevima mogao se, naprimjer, provesti konkurentski zahtjev za dostavu ponuda, što bi omogućilo većem broju firmi da se prijave na tender. Bitno je istaći i kako na zvaničnoj stranici preduzeća, u dijelu koji se odnosi na javne nabavke, još uvijek nije objavljen Plan javnih nabavki za 2021. godinu, a što je zakonska obaveza.
Zbog svega navedenog, nabavke ovog ugovornog organa su na portalu PratimoTendere.ba označene kao rizične, te su im dodijeljene crvene zastavice.
(pratimotendere.ba)