U okviru projekta “Strateško izvještavanje o korupciji u javnim nabavkama”, koji se provodi uz korištenje portala PratimoTendere, postignuti su konkretni rezultati. U ovom tekstu podsjećamo na najvažnije.

U protekloj godini Centar za razvoj medija i analize (CRMA) realizirao je projekat “Strateško izvještavanje o korupciji u javnim nabavkama”, koji se provodi uz korištenje portala PratimoTendere, portala koji je kreiran za kontinuirano praćenje javnih nabavki.

U okviru projekta se pratilo i analiziralo na koji način javni organi u BiH provode postupke javnih nabavki, odnosno kako troše javni novac. Preciznije, pratilo se i analiziralo da li se postupci javnih nabavki provode u skladu sa zakonom i dobrom antikorupcijskom praksom.

Potpisan je i Memorandum o saradnji Centra za razvoj medija i analize (CRMA), u sklopu kojeg funkcioniše portal PratimoTendere, i Agencije za javne nabavke Bosne i Hercegovine, te je na taj način formalizirana saradnja na realizaciji aktivnosti na prevenciji, sprječavanju, praćenju, te u slučaju otkrivanja postojanja ozbiljnih indicija ili osnovane sumnje, prosljeđivanju takvih predmeta na daljnju nadležnost tijelima čija je nadležnost procesuiranje i kažnjavanje korupcije u oblasti javnih nabavki.

Predan rad na projektu rezultirao je i konkretnim rezultatima koji su ostvareni. Podsjetimo na najvažnije.

TENDERSKI MARIFETLUCI GRADONAČELNIKA DOBOJA

Tenderom za rušenje i izgradnju administrativnog centra gradonačelnik Doboja Boris Jerinić povećao je cifru sa 24.404.000 KM na 32.724.000 KM. Samo milion manje u ljeto prošle godine ponudio je konzorcijum u čijem su sastavu bile firme „Kaldera Company“ i „Prointer“, izuzetno bliske porodici Milorada Dodika. Kada se činilo da će sve strane biti konačno zadovoljne, žalba firme „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, bliska DNS-ovom Nenadu Nešiću, obustavila je postupak.

Centar za razvoj medija i analize je 19. oktobra 2021. obavijestio Agenciju za javne nabavke i Konkurencijsko vijeće BiH o kršenju Zakona o javnim nabavkama BiH i jasnim pokazateljima korupcije. 

„Kako se nabavka ne nalazi u planu nabavki za 2021, a nije moguće pronaći ni posebnu odluku o pokretanju postupka koja je analogno morala da bude objavljena na web stranici dobojske Gradske uprave, nisu ispunjeni preduslovi za pokretanje tendera... Postavlja se pitanje zbog čega je nabavka koja ima najmanje dvije značajne faze izviđenja radova (rušenje i izgradnja objekta) 'ukrupnjena'. Ovim se utiče na smanjenje konkurencije, jer je očigledno da se kao ponuđač može javiti samo velika kompanija i da su mali i srednji privrednici ovakvim potpuno neprirodnim ukrupnjavanjem značajno diskriminisani. Broj kompanija koje će se javiti na tender biće minimalan“, stajalo je u CRMA-inim primjedbama. 

Takođe, zahtjevi koji su se odnosili na finansijsku i ekonomsku podobnost kandidata morali su da budu povezani i proporcionalni predmetu ugovora i nisu smjeli da ograničavaju konkurenciju. Osim toga, uloga cijene, roka isporuke i garancije u gorenavednom omjeru nije zabranjena, ali je indikativna. 

AJN BiH odmah je reagovala i tražila objašnjenje od Jerinića. U međuvremenu, na adresu Gradske uprave Doboj stigla je i žalba „Radisa“. Zamjerke na tender bile su gotovo identične, a Jeriniću „ruke ostale svezane“. U sve se žalbom uključio i „Sirius 2010“, izuzetno blizak vrhu vlasti u RS.

[[RelatedLink|https://pratimotendere.ba/bs-Latn-BA/articles/4304/zalba-radisa-zaustavila-gradonacelnika-jerinica-nesic-blokirao-dodatnih-osam-miliona-za-dodika]]

Dobojski gradonačelnik, međutim, odlučio je da kupi vrijeme. Iako je morao znati da KRŽ BiH ne može slati „djelimočno osnovane“ žalbe, obje pristigle zbog ovog tendera je proslijedio. Time je željenim ponuđačima dokupio vrijeme do 17. januara ove godine, kako bi što bolje upakovali namjere za uzimanje budžetskog novca. 

Nakon toga, KRŽ mu rješenjem propisuje da to nije u skladu sa ZJN BiH te da bi, tek nakon što utvrdi potpunu neosnovanost primjedbi, sve mogao da proslijedi na odlučivanje. No, ni u novoj tenderskoj dokumentaciji nije usvojio primjedbe firmi. Praktično, za isti tedner, po istoj tenderskoj dokumentaciji, samo je prolongirao rok za dostavu ponuda.

Ipak, nije išlo kako je želio. Jasni pokazatelji korupcije izneseni u dopisima CRMA, ali i žalbi firme „Radis“, bili su dovoljni da KRŽ u potpunosti poništi preskupi tender. Jeriniću nije ostalo ništa drugo nego da 9. februara obavijesti javnost da su svi njegovi planovi za trošenje milionskog iznosa – zaustavljeni.

PREKINULI SMO LOŠU PRAKSU LUKE BRČKO 

Direktni sporazumi predstavljaju jedan od najnetransparentnijih postupaka javnih nabavki. Međutim, neki ugovorni organi su otišli korak dalje, pa su i ove postupke uspjeli učiniti još netransparentnijim.

Jedan od njih je i JP „Luka“ Brčko. Konkretno, oni su, umjesto konkretnog naziva direktnih sporazuma, koristili razne šifre, skraćenice i uopštene nazive.

Pisali smo kako je „Luka“ Brčko od 2014. godine do kraja septembra 2021. godine zaključila blizu 2.000 direktnih sporazuma, vrijednih ukupno skoro pola miliona maraka. Za većinu tih ugovora nije poznat naziv, odnosno nepoznato je šta je konkretno ovaj ugovorni organ nabavio. Umjesto toga, imamo nazive kao što su KUF (skraćenica za knjigu ulaznih faktura), dio KUF-a, blagajna…

Na ovaj način izbjegavao se propisani, suštinski mandatorni uvjet transparentnosti. Podsjetimo još jednom, konkretni nazivi ugovora moraju biti javno dostupni, jer je riječ o informacijama od javnog značaja.

Nakon što smo u okviru našeg monitoringa primijetili sve navedeno, poslali smo dopis i Agenciji za javne nabavke BiH, ali i samom ugovornom organu. Agencija je reagirala saopćenjem u kojem je istaknuto da je riječ o lošoj praksi, te da to predstavlja direktno kršenje principa transparentnosti javnih nabavki. Skrenuli su pažnju ugovornim organima da takvu lošu praksu otklone u svom postupanju.

Naposljetku su iz „Luke“ Brčko ispravili ovu lošu praksu, te je sada vidljivo da se objavljuju konkretni nazivi predmeta ugovora.

NAKON REAKCIJE „PRATIMO TENDERE“, KOSTREŠEVIĆ IZMIJENIO SPORNU DOKUMENTACIJU 

Vršilac dužnosti direktora „Puteva Republike Srpske“ Davor Kostrešević zatražio je od ponuđača koji bi projektovali i gradili novu trasu magistrale Gacko – Foča i most preko Drine isključivo licence koje izdaju institucije RS. Svima drugima praktično je zabranio pristup kapitalnoj nabavci. Centar za razvoj medija i analize, odnosno portal PratimoTendere obavijestio je Agenciju za javne nabavke Bosne i Hercegovine o grubom kršenju zakona. Kostrešević je izmijenio uslove i uvrstio kao valjane licence svih drugih institucija u BiH.

„Putevi“ su milionski tender raspisali 16. maja uz napomenu da ponuđači za obavljanje posla imaju 40 mjeseci. 

„Kod ove nabavke problematični su kvalifikacioni uslovi i to oni za tehničku i profesionalnu sposobnost. Navedeno je da se za pravna lica zahtijevaju četiri vrste licenci, od kojih dvije izdaje Ministarstvo za prostorno uređenje RS, jednu Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS, a jednu Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS. Smatramo da javna nabavka u aspektima kvalifikacionih uslova nije usklađena sa Zakonom o javnim nabavkama BiH i da su ozbiljno narušeni principi otvorene i pravedne konkurencije, jer se zahtijevaju entitetske licence kao eliminatorni kvalifikacioni uslov, a ne dodatni uslov zaključenja ugovora, što je praksa javnih nabavki u BiH“, stajalo je, između ostalog, u dopisu CRMA-e.

Ni Agenciji nije bilo potrebno mnogo vremena, dan kasnije pokrenut je postupak i traženo je objašnjenje od Kostreševića. „Putevi“ 13. juna odgovaraju: 

„Obavještavamo vas da je ugovorni organ ispravio tendersku dokumentaciju u predmetnom postupku javne nabavke.“

NAČELNIK BRODA NEMA VREMENA DA ČEKA

Načelnik Broda, nekad ljuti skupštinski opozocionar iz redova SDS i teški kritičar nesporno kriminalne vlasti SNSD-a Zoran Vidić voli da koristi rupe u zakonima, naročito u onom o javnim nabavkama u BiH. Odlučio je da ponuđačima ostavi tek po četiri dana za preuzimanje tenderske dokumentacije, koja propisuje uslove za ponuđače od kojih bi pazario novo terensko vozilo, koji bi održavali javnu rasvjetu, održavali i popravljati lokalne puteve i izgraditi jednu porodičnu kuću u Mjesnoj zajednici Novo Selo. Rokove je maksimalno skratio, a sve ovo iz bužeta plaća ne tako malo – 144.012 KM. 

Zakon o javnim nabavkama BiH izuzetno je loš po budžete, ali i izuzetno dobar za sve koji bi lako da se „provuku kroz sve njegove rupe. Upravo to je iskoristio Vidić. 

Tender za nabavku terenskog vozila raspisao je 17. marta i ostavio rok za preuzimanje dokumentacije samo do 21. marta, uslovi za održavanje javne rasvjete objavljeni su 16. marta s rokom preuzimanja do 19. marta, za gradnju kuće u Novom Selu sve je bilo javno samo od 22. do 25. marta, a za održavanje i popravku lokalnih puteva od 25. do 29. marta. Tenderi koje je raspisao su konkurentski postupci, a ZJN baš u njima ne propisuje minimalni rok za dostavu ponuda. Ugovornom organu obavezan je samo da taj rok bude „dovoljno dug da ponuđačima da dovoljno vremena za pripremu ponuda na stvarno konkurentskoj osnovi“.

CRMA je reagovala, a Vidić je, krajnje bahato, pisao kako nigdje nije pogriješio. Nažalost, zbog izuzetno lošeg Zakona, ni AJN BiH nije mogla da spriječi Vidićevu namještaljku. 

Poslove plaćene iz budžeta od Vidića su „maksimalno transparentno“ dobili: 

-        „Lada auto“ za isporuku terenskog vozila (29.910 KM bez uračunatog PDV-a)

-        „Energosistemi“ iz Brčkog za održavanje javne rasvjete (17.093 KM bez PDV-a)

-        „Enterijer“ iz Broda  za gradnju porodične kuće (29.164 KM bez PDV-a)

-        U četiri lota za održavanje lokalnih puteva pobijedili su „Sins prevoz“ iz Broda (16.957 KM), „DS prevoz“ iz Broda (16.957 KM), „Komvod“ iz Broda (16.974 KM) i „Vudrag“ iz Broda (16.957 KM). 

ČETVRTINA UGOVORNIH ORGANA IMA PROBLEME S PLANIRANJEM JAVNIH NABAVKI

Na kraju, podsjetimo i na to da smo monitoringom utvrdili da je od oko 440 ugovornih organa koje prati portal PratimoTendere, u prosjeku svaki četvrti imao određenih problema kada je riječ o planiranju javnih nabavki. Dok neki uopće nisu donijeli plan, drugi ih nisu objavljivali na internet stranicama ili su ih objavljivali tek kada potroše sav novac, neki su loše planirali pa su tokom jedne godine imali i na desetine izmjena i dopuna plana… Zabilježeni su i slučajevi da ugovornim organima ne funkcioniraju internet stranice ili su izrazito nepregledne. Jedan broj njih uopće nema internet stranicu.

Konkretno, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV BiH) je, podsjetimo, 2020. godine plan nabavki objavilo tek u decembru te godine, odnosno tek onda kada se novac, praktično, potrošio. U 2021. godini uopće nije objavljen plan nabavki. U 2022. godini iz VSTV-a su odlučili ipak objaviti plan na vrijeme.

Dalje, iz Agencije za osiguranje RS odlučili su zanemariti dobre prakse koje doprinose većoj transparentnosti javnih nabavki, pa su odlučili ne objaviti plan za 2021. na zvaničnoj stranici jer, kako su istakli, niti jedna planirana nabavka nije bila vrijedna više od 50.000, odnosno 80.000 KM. 

I mnogi drugi ugovorni organi su imali sličan izgovor zbog kojeg nije objavljen plan – Studentski centar Sveučilišta u Mostaru, Vlada Županije Posavske, Finansijsko-informatična agencija BiH, FERK FBiH, Pravobranilaštvo RS, Turistička organizacija Grada Prijedora…

S obzirom na to da je riječ o planiranju trošenja javnog novca, planiranje svih javnih nabavki i njihova javna objava, pa i onih za koje ne postoji zakonska obaveza, predstavlja dobru praksu koja doprinosi većoj transparentnosti.

Nekoliko ugovornih organa je plan nabavki objavilo tek nakon što su potrošili sredstva. Među njima su, na primjer, JZU Institut za javno zdravstvo RS i Hidroelektrane na Drini, a oba ugovorna organa su plan nabavki za 2021. godinu objavili tek početkom 2022. godine. Kao razlog naveli su „previd“.

Spomenimo i to da su mnogi ugovorni organi neobjavljivanje plana pravdali „tehničkim problemima“, dok su neki navodili da uopće nemaju vlastitu internet stranicu.

Konačno, saopćenjem je reagirala i sama Agencija za javne nabavke BiH. U „informaciji o lošoj praksi neobjavljivanja planova nabavki“ naveli su da je uočeno da neki ugovorni organi nisu pravovremeno objavili planove nabavki, te su upozorili da propuštanje da se ispoštuje pomenuta obaveza u konačnici može rezultirati pokretanjem postupaka pred nadležnim organima.

(pratimotendere.ba)