Portal PratimoTendere izradio je detaljnu analizu vezanu za digitalizaciju potvrda o uredno izvršenim ugovorima, kao jednog od segmenata kojim se može unaprijediti transparentnost, efikasnost i smanjiti obim posla svih zainteresovanih strana u javnim nabavkama

Piše: Slobodan Golubović

Svakodnevno se otvaraju pitanja vezana za perspektive, mogućnosti i značaj digitalizacije različitih segmenata u javnim nabavkama, a jedan od segmenata koji je veoma značajan jeste potvrda o uredno izvršenim ugovorima u javnim nabavkama koju ugovorni organi zahtijevaju od ponuđača u postupcima javnih nabavki. Ova potvrda predstavlja dokaz o tome da ponuđač koji dostavlja ponudu ima prethodno iskustvo u realizaciji ugovora, a izdaje je druga ugovorna strana, dakle ugovorni organ ili neko drugo pravno lice (firma).

Iako je sadržaj pomenute potvrde u Zakonu o javnim nabavkama jasno propisan, kao i postupak ponuđača ukoliko objektivno nije u mogućnosti pribaviti potvrde, u praksi se suočavamo sa brojnim izazovima koji su uzrokovani različitim faktorima. Jedan od tih faktora je svakako nedostatak digitalnog riješenja u ovom segmentu kojim bi se riješili makar formalni nedostaci onoga što sada imamo, a to je dostavljanje papirnatih potvrda za koje praksa potvrđuje poznatu izreku: ‘’Papir trpi sve’’. Takođe, osim formalizama, digitalizacija potvrda o uredno izvršenim ugovorima u javnim nabavkama ima perspektivu za izradu ‘’baze podataka o (ne)uspješnim ponuđačima u javnim nabavkama’’, što će otvoriti brojne druge mogućnosti i olakšati posao brojnim zainteresovanim stranama, kao što su Agencija za javne nabavke, Ured za razmatranje žalbi BiH, ugovorni organi, ponuđači, istražne, pravosudne i revizorske institucije, te nevladine organizacije, mediji i drugi.

Praksa je prepoznala određene pogrešne pristupe i nedosljednosti kada je u pitanju izdavanje potvrda o uredno izvršenim ugovorima o javnim nabavkama, kao što su: 

• ponuđači ne dostavljaju tražene potvrde;
• potvrde izdavaju ponuđači sami za sebe;
• potvrde jedni drugima izdavaju povezana pravna lica;
• izdavanje potvrda podugovaraču od strane glavnog ponuđača;
• potvrda ne sadrži sve zakonski propisane elemente;
• ugovorni organi slučajno ili namjerno izdaju potvrde u kojima nedostaju podaci.

Osim pobrojanog, ono što je evidentno je da se potvrde o uredno izvršenim ugovorima izdaju u papirnatoj formi što je u savremenom dobu u kome živimo, najblaže rečeno, arhaično. Zbog navedenog, dešavaju se brojni problemi u komunikaciji ponuđača sa ugovornim organima, ugovornih organa i Agencije za javne nabavke, a na kraju i Ureda za razmatranje žalbi i Upravnog odjeljenja Suda BiH ako sve dođe do žalbenog i sudskog postupka, a sve to je vidljivo iz pojedinih mišljenja Agencije za javne nabavke, te odluka Ureda za razmatranje žalbi i Suda Bosne i Hercegovine.

S obzirom na prethodno opisano, kao neminovnost se pojavljuje potreba za digitalizacijom potvrda o uredno izvršenim ugovorima o javnim nabavkama jer bi ozbiljnim i sveobuhvatnim pristupom evidentirani problemi bili uspješno otklonjeni.

Na osnovu svega navedenog, analiza je identifikovala sljedeće preporuke:

• izvršiti analizu rješenja Ureda za razmatranje žalbi BiH vezanih za potvrde o uspješno izvršenim ugovorima o javnim nabavkama;
• izvršiti analizu dostupnih mišljenja Agencije za javne nabavke vezanih za potvrde o uspješno izvršenim ugovorima o javnim nabavkama;
• izvršiti analizu rješenja u različitim  sistemima javnih nabavki u svijetu;
• obaviti konsultacije sa širokim krugom zainteresovanih strana (Agencija za javne nabavke, Ured za razmatranje žalbi BiH, istražne, tužilačke i revizorske institucije, nevladine organizacije i mediji);
• kod izrade softverskog rješenja insistirati na obaveznim poljima kao i na ponuđenim opcijama umjesto slobodnog unosa kako bi se spriječili propusti i zloupotrebe;
• razmisliti o tome da digitalizacija članova Zakona o javnim nabavkama od 45 do 52 ide u paketu.

Detalji analize dostupni su u dokumentu ispod teksta.

(pratimotendere.ba)