Kada govorimo o elektronskom poslovanju u javnoj upravi podrazumijevamo primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija radi unaprjeđenja efikasnosti, transparentnosti i pristupačnosti javnih usluga i administrativnih procesa. Ova oblast obuhvata korištenje digitalnih tehnologija za pružanje usluga građanima, preduzećima i drugim institucijama, kao unapređenje internih procesa u javnom sektoru.

Piše: Mirela Porobić

Elektronsko poslovanje u javnoj upravi ima za cilj poboljšanje efikasnosti, transparentnosti i pristupačnosti javnih usluga, kao i unapređenje odnosa između građana i državnih institucija putem primjene digitalnih tehnologija. 

U navedenoj analizi riječ i fokus će biti na izmjenama u oblasti elektronskog poslovanja sa aspekta Federacije Bosne i Hercegovine kao i značaj koji on donosi i ima za digitalnu transformaciju na području Federacije Bosne i Hercegovine. Analiza kroz određena poglavlja obrađuje prikaz elektronskog poslovanja i generalni značaj, poseban osvrt na usvajanje, novine i značaj izmjena Pravilnika o kancelarijskom poslovanju i legislativnom uvođenju elektronskog potpisa, DMS-a, te zaključak sa preporukama.

Značaj elektronskog poslovanja ne možemo svesti samo na jedan faktor, jer elektronsko poslovanje ima širok spektar prednosti i značaja koji doprinose modernizaciji i unaprjeđenju poslovnih procesa.

Iako evidentno da su zemlje iz regiona već odmakle na putu razvoja e-uprave i da je rezultat efikasnija i transparentnija javna uprava u regionu, entitet Federacija BiH je napravio određeni pomak osiguravši uslove za primjenu e-potpisa. 24.11.2023.godine u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je spomenuti Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju Federacije Bosne i Hercegovine. Navedene izmjene pravilnika donijele su nekoliko vrlo značajnih novina kada je riječ o kancelarijskom poslovanju u Federaciji BiH. Pravilnikom je regulisan sadržaj i način vođenja kancelarijskog poslovanja u federalnim i kantonalnim organima uprave, općinskim i gradskim službama za upravu, zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, kao i pravnim licima s javnim ovlaštenjima te drugim pravnim subjektima javnog karaktera.

Federacija BiH je, iako i dalje na samom početku digitalne transformacije, uz pomoć međunarodne zajednice i zainteresovanih institucija u ovom procesu digitalizacije uhvatila korak sa zemljama u regionu. Proces digitalne transformacije i tehnološkog napretka utiče na sve sfere društva, te će uz adekvatnije provođenje aktivnosti svih uključenih aktera moći osigurati značajne uštede u području javne uprave u Federaciji BiH. Navedena analiza će pružiti kratki osvrt na pitanja značajna za elektronsko poslovanje, sa ponavljamo, akcentom na područje Federacije BiH. 

Izmjenama i dopunama Pravilnika o kancelarijskom poslovanju u Federaciji Bosne i Hercegovine napravljen je značajan iskorak u području elektronskog poslovanja. Navedene izmjene i dopune otvorile su prostor za primjenu elektronskog potpisa te dale  pravni okvir za uvođenje i implementaciju Elektronskog sistema za upravljanje dokumentima (Document Managment System - DMS).  Međutim, uprkos činjenici postojanja pravnog okvira za elektronsko poslovanje unutar institucija potrebno je istaći da ipak nedostaje strateško i sistematično uvođenje DMS-a na nivou institucija Za FBiH bi bilo poželjno “centraliziranje” DMS-a kao efikasnije i jeftinije rješenje od pojedinačnih DMS-ova po institucijama. Ovo bi svakako trebao biti naredni korak koji je nužan u kontekstu elektronskog poslovanja. 

Sam proces digitalizacija ima tri faze. Prva je stvaranje elektronskog potpisa i to je za područje Federacije Bosne i Hercegovine kroz ove izmjene obavljeno. Druga faza na kojoj fokus treba da bude jeste da se naprave i puste u rad e-servisi. Tek nakon završetka ove faze došli bi do početka korištenja elektronskog potpisa od strane građana.

Imajući u vidu da se radi o području Federacije BiH i da je fokus na građanima koju su tradicionalno orijentisani, teško prihvataju tehnološke promjene i unapređenja potrebno je i dalje kontinuirano raditi na podizanju svijesti građana o mogućnostima koje se otvaraju. Nažalost, Bosna i Hercegovina kao i entitet Federacija Bosne i Hercegovine mora sustići zemlje okruženja kada je elektronsko poslovanje u pitanju.

Pored ovog iskoraka potrebno je daljnje unapređenje zakonske i podzakonske legislative u cilju stvaranja mogućnosti za izdavanje elektronskih dokumenata, stvaranje bolje funkcionalnosti različitih servisa, bolja saradnja i interakcija između tijela javne uprave i građana. 

Fokus u unapređenju sistema elektronskog poslovanja bi svakako trebao biti na građanima i  na omogućavanju boljih servisa kaada je digitalni aspekt u pitanju (ne samo građanima već i privredi). Javni sektor u FBiH bi trebao biti usmjeren ka pružanju potpunih elektronskih usluga građanima.

Uz sve pohvale usvajanju izmjenama i dopunama Pravilnika, pravac provođenja aktivnosti kojim ide FBiH treba biti strateški planiran, osmišljen i u konačnici ubrzan u cilju sustizanja naprednih evropskih sistema za područje elektronskog poslovanja.

Cijeli analizu ''Nedavne izmjene i dopune Pravilnika o kancelarijskom poslovanju FBiH i njegov značaj za digitalnu transformaciju'' možete pročitati na sljedećem linku, ili u dokumentima ispod teksta.