Kroz analize portala PratimoTendere uočena je pojava da pojedini ugovorni organi u kvalifikacionim uslovima za ponuđače traže izjave ili potvrde banke da imaju likvidna sredstva ili kreditnu liniju kao dokaz pouzdanosti za nadmetanje za radove u određenom iznosu. U nastavku kroz konkretne primjere donosimo analizu opravdanosti ovakvih zahtjeva

JP „Putevi Republike Srpske“ sredinom februara ove godine pokrenuli su postupаk nabavke za ''Izvođenje radova održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima na oblasti održavanja br. 2 u Republici Srpskoj na period od četiri godine'', a Općina Ilidža krajem januara postupak nabavke ''Izvođenje radova na izgradnji Osnovne škole Stup'', sve putem otvorenog postupka – najtransparentnijeg postupka u sistemu javnih nabavki, a ono što nas je zaintrigiralo kod ovih postupaka jesu kvalifikacioni uslovi postavljeni u domenu ekonomske i finansijske sposobnosti. 

U postupku javne nabavke JP „Puteva Republike Srpske“ za „Izvođenje radova održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima na oblasti održavanja br. 2 u Republici Srpskoj na period od četiri godine“, procijenjene vrijednosti 35.982.905,98 KM, za kvalifikacije ponuđača pod ekonomskom i finansijskom spospobnošću (član 47. ZJN) traži se ispunjenost uslova „pristup finansijskim sredstvima, likvidna sredstva i/ili kreditna linija“, a ispunjenost navedenog uslova se dokazuje dokazuje se „izjavom ili potvrdom banke da ponuđač ima likvidna sredstva ili kreditnu liniju kao dokaz pouzdanosti za nadmetanje za radove „Izvođenje radova održavanja i zaštite magistralnih i regionalnih puteva i objekata na putevima na oblasti održavanja br. 2 u Republici Srpskoj na period od četiri godine“, u iznosu od 600.000,00 KM“. U postupku je predviđeno zaključivanje okvirnog sporazuma sa jednim ponuđačem na period od 4 godine.

Kod ugovornog organa Općina Ilidža u postupku javne nabavke „Izvođenje radova na izgradnji Osnovne škole Stup“, procijenjene vrijednosti 17.094.017,00 KM, što se tiče ekonomskog i finansijskog stanja, u skladu sa članom 47. ZJN, zahtjeva se od ponuđača „da posjeduje vlastita likvidna finansijska sredstva ili da ima nesmetan pristup finansijskim sredstvima kod poslovne banke u visini 3.000.000,00 KM”, a što se dokazuje “potvrdom poslovne banke o posjedovanju na računu vlastitih likvidnih sredstava ili potvrda poslovne banke kojom se potvrđuje da ponuđač ima nesmetan pristup finansijskim sredstvima u visini 3.000.000,00 KM.”

Član 47. ZJN koji reguliše kvalifikacione uslove iz domena ekonomske i finansijske sposobnosti propisuje da ugovorni organ u tenderskoj dokumentaciji može utvrditi minimalne uslove u pogledu ekonomske i finansijske sposobnosti kandidata/ponuđača, kao i dokaze koji se zahtijevaju, a koji mogu biti:

a) odgovarajući dokument koji izdaje banka ili druga finansijska institucija, a kojim se dokazuje ekonomsko-finansijska sposobnost u pogledu činjenica koje se mogu dokazati iz dokumenata koje izdaje banka ili druga finansijska institucija u skladu s pozitivnim propisima;

b) garancija za pokriće osiguranja od odgovornosti za realizaciju predmetnog ugovora iz oblasti njegove registrovane djelatnosti.

Ako zahtijeva jedan ili više ovih dokumenata iz koji se odnose na ekonomsku i finansijsku sposobnost ponuđača, ugovorni organ dužan je u tenderskoj dokumentaciji jasno i precizno definiSati dokaze koje je kandidat/ponuđač dužan dostaviti u svrhu dokazivanja ekonomske i finansijske sposobnosti.

Ova pitanja se detaljnije razrađuju podzakonskim aktom, to jest u članu 7. Upustva za pripremu modela tenderske dokumentacije i ponuda („Službeni glasnik BiH“, broj 90/14 i 20/15) - Način određivanja minimalnih zahtjeva sposobnosti kandidata ili ponuđača navedno je:

„(1) Ugovorni organ određuje uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti kandidata/ponuđača u slučaju kada je zadovoljenje tih uslova nužna osnova za ocjenu sposobnosti kandidata/ponuđača za izvršenje određenog ugovora. 

(2) Ako ugovorni organ određuje uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, tada mora od kandidata/ponuđača tražiti da zadovolje minimalne uslove finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti. 

(3) Obim informacija i minimalni uslovi finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti koji se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti u vezi sa predmetom nabavke i srazmjerni predmetu nabavke, odnosno lotu. 

(4) Ako ugovorni organ od kandidata/ponuđača kao dokaz tehničke i profesionalne sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uslov: 

a) u vezi sa predmetom nabavke, odnosno grupom predmeta nabavke, ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog, odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabavke, odnosno lot, te 

b) srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu, u slijedećim slučajevima: 

1) kada se traži dokaz o izvršenju jednog ugovora, ako njegov iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota; 

2) kada se traži dokaz o izvršenju više ugovora, ako njihov zbirni iznos nije viši od procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedinog lota. 

(5) Ako ugovorni organ od kandidata/ponuđača kao dokaz finansijske sposobnosti traži visinu ukupnog prometa, smatra se da je uslov srazmjeran predmetu nabavke, odnosno lotu ako tražena visina ne prelazi dvostruki iznos procijenjene vrijednosti nabavke, odnosno procijenjene vrijednosti pojedinog lota. 

(6) U slučaju postupaka javne nabavke s namjerom zaključivanja okvirnog sporazuma u smislu st. (4) i (5) ovoga člana, minimalni uslovi sposobnosti kandidata/ponuđača koje se zahtijevaju moraju biti srazmjerni procijenjenoj vrijednosti podijeljenoj s brojem godina za koje se sklapa okvirni sporazum ili brojem ugovora za koje se predviđa da će se zaključiti na osnovu okvirnog sporazuma. 

(7) Izuzetno od st. (2) do (5) ovoga člana, u opravdanim okolnostima koje moraju biti vezane uz rizike koji proizilaze iz prirode radova, usluga ili robe koji su predmet nabavke, ugovorni organ može zahtijevati i više uslova finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti, pri čemu je u tenderskoj dokumentaciji dužan detaljno obrazložiti te okolnosti“.

Ekonomske i finansijske zahtjeve za kandidate ili ponuđače ugovorni organ može utvrditi tamo gdje smatra da je to potrebno, kako bi bio siguran da je ponuđač, kojem će biti dodijeljen ugovor, sposoban da realizuje predmet ugovora. Utvrđivanje takvih zahtjeva, stoga može biti potrebno kada se izvršenje vrši tokom jednog perioda, ili kada je u ugovor uključeno izvođenje nekog istraživanja i razvoja od strane ponuđača. Zahtjevi koji se odnose na ekonomsku i finansijsku podobnost kandidata ili ponuđača moraju biti povezani i proporcionalni predmetu ugovora i ne smiju imati ograničavajući efekat na konkurenciju. 

Naime, zahtjevi koji se postavljaju su minimalni zahtjevi koji su neophodni za identificiranje da li je ponuđač sposoban za relizaciju ugovora. Dakle, ključno je da se uzme u obzir pravična i otvorena konkurencija pri utvrđivanju zahtjeva za ekonomsku i finansijsku kvalifikaciju; ne smije se utvrditi zahtjev kojim bi se određene grupe privrednih subjekata isključile iz učešća u postupku dodjele ugovora, osim ako se drugačije ne ocijeni objektivnom ocjenom ekonomskih rizika za ugovorni organ koji su povezani sa dodjelom ugovora. Shodno tome, ponuđač treba realizovati ozbiljan ugovor/okvirni sporazum i mora posjedovati odgovarajuću finansijsku moć (ili potencijalni kreditni rejting da dođe do sredstava putem banaka). Ovim se želi spriječiti da se kao ponuđač pojavi neko ko te moći nema ili je pred bankrotom ili slično, a što bi najdirektnije ugrozilo realizaciju ugovora/okvirnih sporazuma. 

U konkretnim slučajevima, s obzirom na velike procijenjene vrijednosti javnih nabavki, može se smatrati da se radi o opravdanim okolnostima koje su  vezane uz rizike koji proizilaze iz prirode radova koji su predmet nabavke, pa ugovorni organ može zahtijevati i više uslova finansijske i/ili tehničke i profesionalne sposobnosti. 

U prvom slučaju se traži pristup finansijskim sredstvima u iznosu od 16,67% od procijenjene vrijednosti predmeta nabavke, a u drugom slučaju 17,55% od procijenjene vrijednosti predmeta nabavke.

Zbog svih navedenih razloga može se smatrati da se traženi uslovi iz domena ekonomske i finansijske sposobnosti ponuđača, iako zasigurno isključuju jedan broj ponuđača koji nemaju odgovarajuću finansijsku snagu,  mogu dovesti u kauzalnu vezu da su neophodni radi utvrđivanja činjenice da li je ponuđač sposoban, kompetentan i pouzdan realizovati predmet nabavke.

Doduše, određeni ponuđači koji su postavljanjem ovog i ovakvog uslova isključeni iz nadmetanja za dobijanje okvirnih sporazuma/ugovora tu imaju dvije opcije: udružiti se u grupu ponuđača kao konzorcij i zajednički ispuniti taj uslov ili uložiti žalbu Uredu za razmatranje žalbi putem ugovornog organa smatrajući taj uslov diskriminatornim i ograničavajućim za konkurenciju; međutim, vjerovatno ugovornom organu u drugoj opciji neće biti previše teško odbraniti postavljanje takvog uslova u tenderskoj dokumentaciji. Druga bi to priča bila da se traže mnogo veći procenti u odnosu na procjenjene vrijednosti konkretnih javnih nabavki (50% ili 100%), jer tada bi set isključenih ponuđača bio puno veći. 

Na kraju, ipak, možda se može postaviti zamjerka zaključivanju okvirnih sporazuma s jednim ponuđačem na četiri godine u slučaju nabavke JP „Putevi Republike Srpske“ , jer, iako ZJN to dozvoljava, na taj način će sva druga konkurencija za te poslove biti u tom periodu zaključana.

S aspekta koruptivnog rizika, ovakvi okvirni sporazumi i ugovor sa samim svojim velikim vrijednostima sigurno će biti primamljivi kolači firmama, i moglo bi se reći da će koruptivni rizik biti povećan.

(pratimotendere.ba)