Banjalučka firma već godinama dobija iste tendere za medijsku kampanju od Poreske uprave, a uglavnom su i jedini ponuđači što budi sumnju i u moguću koluziju
Poreska uprava Republike Srpske nastavila je starim stopama, te su i novi ugovor o uslugama medijske kampanje dodijelili banjalučkoj firmi BAM CONSULT d.o.o. Ovo je ujedno bio i jedini ponuđač, čija je ponuda bila identična procijenjenoj od 130.000 KM.
Ovo je samo jedan od razloga zbog kojeg je ova nabavka ocijenjena rizičnom. Eksperti za javne nabavke navode da je drugi razlog taj što su u tenderu kao kriterijum za ocjenu ponuda naveli „ekonomski najpovoljniju ponudu“, dok se podkriterijumi u značajnoj mjeri odnose na nefinansijske aspekte kao što je rok plaćanja 20 posto.
„Uslovi kvalifikacije u tenderskoj dokumentaciji ukazuju na to da postoji mogućnost diskriminacije ponuđača“, također je razlog zbog kojih je ova nabavka ocijenjena kao rizična.
Poreska uprava Republike Srpske godišnje na medijske kampanje troši stotine hiljada maraka poreskih obveznika. Posljednjim tenderom, koji je potpisivanjem okvirnog sporazuma sa BAM CONSULT d.o.o. zaključen u martu ove godine, tražilo se emitiranje videospota od 20 sekundi u određenim terminima, objavljivanje oglasa i PR članaka u dnevnim novinama i web portalima, objavljivanje banera na web portalima, emitiranje priloga ili gostovanje na TV stanici, zakup LED displeja, bilborda, produkcija video materijala...
Inače, ova banjalučka firma, koja se prema dostupnim podacima nalazi u vlasništvu Saše Grabovca, dok se kao direktor navodi Rade Šegrt, već godinama dobija iste tendere od Poreske uprave Republike Srpske. Uglavnom se pojavljuju kao jedini ponuđač ili ponuđač koji je dostavio jedinu prihvatljivu ponudu.
Sa istom firmom su i prethodnih godina, za usluge medijske kampanje, zaključivale okvirne sporazume, različitih vrijednosti:
- Početkom augusta 2023. u vrijednosti od 92.642 KM, bez PDV-a
- Početkom marta 2023. u vrijednosti od 93.000 KM, bez PDV-a
- Sredinom marta 2022. u vrijednosti od 92.000 KM, bez PDV-a
- Početkom marta 2021. u vrijednosti od 80.000 KM, bez PDV-a
- Krajem maja 2020. u vrijednosti od 80.000 KM, bez PDV-a
- Sredinom juna 2019. u vrijednosti od 49.305 KM, bez PDV-a
- Sa istom firmom su ugovore zaključivali i 2018. i 2017. godine.
Kako je portal PratimoTendere ranije pisao, Poreska uprava Republike Srpske iz godine u godinu raspisuje gotovo iste tendere čiji je ishod uvijek isti. Eksperti za javne nabavke upozoravaju da na ovaj način provođenje javnih nabavki gubi smisao. Dalje navode da postoji znatno više firmi koje bi mogle pružiti navedene usluge Poreskoj upravi Republike Srpske, ali s obzirom na to da se u većini slučajeva niko drugi ne prijavljuje na tender postoji sumnja da se radi o nezakonitoj koluziji, odnosno dogovoru ponuđača da se jedni drugima „ne miješaju u poslove“.
O koluziji u javnim nabavkama portal PratimoTendere također je ranije pisao.
Javnim nabavkama generalno se polazi od činjenice da se radi o kompetativnom procesu u kojem ugovorni organ bira najpovoljnijeg ponuđača na osnovu unaprijed određenih pravila i kriterija. Na osnovu tih pravila ponuđači se takmiče između sebe ko će pobijediti na tenderu. Na ovakav način ugovorni organ dobija nižu cijenu robe, usluge ili rada uz veći kvalitet, te na taj način postiže veću efikasnost i ostvaruje budžetske uštede. Međutim, eksperti iz ove oblasti ranije su za portal PratimoTendere upozorili da firme izabiru takmičenje cijenom tek ako i kada ne mogu postići određeni dogovor kako da se ponašaju na tržištu.
Eksperti su upozorili i na postojanje „kartela“.
„Kartel se može definisati kao tajni dogovor između potencijalnih konkurenata da se ne nadmeću između sebe u bilo kojoj formi, da se smanje outputi i poveća cijena robe, usluge ili rada, što samo po sebi predstavlja frapantno kršenje zakona o konkurenciji“, navode eksperti za javne nabavke u analizi koju su ranije uradili za PratimoTendere.
Međutim, što je više firmi na tržištu to je teže da one između sebe postignu dogovor o podjeli tržišta. Kada ih je manje onda se lakše dogovore o vremensko-prostornoj podjeli tržišta određenog predmeta javne nabavke što se naziva trošak komunikacije (troškovi koje firme imaju u nastojanju da postignu optimalan dogovor o podjeli tržišta).
(pratimotendere.ba)