Javne institucije, ustanove i preduzeća u Bosni i Hercegovini kroz postupke javnih nabavki često se pozivaju na specifične standarde kako bi detaljno opisali zahtjeve za predmete nabavke, kao što su zaštitna oprema, građevinski materijali i slično

Kroz monitoring javnih nabavki koji provodi portal PratimoTendere često se može uočiti da se ugovorni organi prilikom pripreme tehničkih specifikacija pozivaju na određene standarde, a u kontekstu javnih nabavki standard označava tehničku specifikaciju čiju je stalnu primjenu odobrilo priznato tijelo za standardizaciju, mada usaglašenost sa takvom specifikacijom u principu nije obavezna.  

U nastavku donosimo neke slučajeve iz prakse portala PratimoTendere kroz posljednje dvije godine.

Naprimjer, kod Nabavke ličnih zaštitnih sredstava i opreme (HTZ) ugovornog organa ZP "Hidroelektrane na Trebišnjici" a.d. Trebinje kod određenih stavki tehničke specifikacije navode se norme: za kišna odijela EN 343 3-1 i za plitke i duboke zaštitne cipele EN ISO 20347, 02.  EN 343 se odnosi na zaštitu od kiše odnosno otpornost na prodiranje vode i otpora vodene pare, a to su dvije glavne osobine koje su testirane u normi EN 343. Pruža zaštitu od lošeg vremena, odnosno vremenskih uvjeta sa kombinacijama oborina (kiša, snijeg), magle, vlage i vjetra na temperaturama do 5°C. Standard EN ISO 20347, koji je objavio Međunarodni institut za standardizaciju (ISO), opisuje osnovne i neobavezne zahtjeve i metode ispitivanja za profesionalnu obuću koja nije izložena mehaničkom riziku poput udara ili kompresije.

Dio tehničke specifikacije

Drugi primjer, kod Nabavke molersko farbarskih i gipsarskih radova u objektima Centra pošta Sarajevo ugovornog organa JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo kod opisa radova traži se da korištena boja bude u skladu sa standardom DIN EN 13330 s paropropusnošću EN ISO 7783-2 ili ekvivalenta zahtjevanog standarda. 

Dio tehničke specifikacije

Prema tome standard sam po sebi predstavlja tehničku specifikaciju koju je kao takvu ustanovilo priznato tijelo ovlašteno za standardizaciju. U vezi s tim, tehničke specifikacije su zapravo najvažniji dio tenderske dokumentacije. To je onaj dio tenderske dokumentacije u kojem ugovorni organ detaljno opisuje šta je predmet nabavke, odnosno sve svoje potrebe i zahtjeve u vezi s predmetom nabavke, pritom pazeći da ne ugrozi konkurenciju među potencijalnim dobavljačima.

Dakle, dobro pripremljena tehnička specifikacija znači da je ugovorni organ jasno i precizno opisao šta nabavlja, na način da će predmet nabavke koji bude ponuđen u skladu s tehničkom specifikacijom zadovoljiti sve potrebe ugovornog organa, a da pri tome svi ekonomski subjekti koji se bave djelatnostima u vezi s predmetom nabavke imaju mogućnost da ponude traženi predmet nabavke.

Iz tog razloga tehničke specifikacije moraju biti postavljene objektivno prema svakom potencijalnom dobavljaču, što znači da one ni na koji način ne smiju favorizovati niti stavljati u nepovoljan položaj bilo koji ekonomski subjekat kao ponuđača za predviđeni ugovor.

Ovakvo favorizovanje ili stavljanje u nepovoljan položaj može nastati upravo iz specifikacija koje imaju zahtjeve u skladu s robom određene izrade (tačno određena težina, dužina, zapremina, debljina i slično), čime se svi drugi proizvodi praktično isključuju iz konkurencije.

Da bi se izbjeglo kršenje osnovnih principa javnih nabavki, ugovorni organ bi uvijek prilikom opisa robe koja je predmet nabavke trebao navoditi, na primjer, težinu, debljinu, zapreminu, dužinu robe i slično u određenom rasponu, na primjer dužine od 5-10 cm, težine 290-310 grama, zapremine 55-65 litara, ili ako već navode tačnu dužinu, težinu ili zapreminu, uvijek navesti +- 5 ili 10 cm, grama, litara itd.

Ako se tehničke specifikacije odrede u skladu sa tačkom a) stav (2) člana 54. Zakona (bh standardi, kojima se preuzimaju EU standardi, međunarodni standardi itd.), ugovorni organ ne smije odbiti ponudu s objašnjenjem da ponuđena roba i usluge ne odgovaraju specifikacijama koje je naveo, ako ponuđač odgovarajućim sredstvima (tehnički dosije, izvještaj o izvršenom testiranju od strane ovlaštenog tijela i drugi slični dokumenti izdani od nadležnih institucija) u svojoj ponudi dokaže da rješenja koja je predložio u ponudi u jednakoj mjeri odgovaraju tehničkim specifikacijama na koje se poziva. Prema navedenoj odredbi, navedeni dokazi moraju biti sadržani u ponudi i naknadno dostavljanje pomenutih predstavljalo bi kršenje citirane odredbe.

Ovlašteno tijelo za ocjenjivanje usklađenosti u smislu ovog člana je nezavisna laboratorija, tijelo koje će izvršiti potvrdu usklađenosti, nadzorno ili drugo tijelo koje učestvuje u postupku ocjenjivanja usklađenosti, koje je od strane državne uprave ovlašteno provoditi postupke ocjenjivanja usklađenosti prema odgovarajućim standardima kojima se preuzimaju evropski standardi. Ugovorni organ će prihvatiti sertifikate koje su izdala ovlaštena tijela u drugim državama, ako su izdate u skladu s međunarodnim ugovorima koje je zaključila Bosna i Hercegovina.

Prema tome uspostavlja se obaveza ugovornim organima da poštuju i primjenjuju bosanskohercegovačka tehnička pravila, te se propisuje na koje standarde i norme se može pozivati ugovorni organ prilikom izrade tehničkih specifikacija, određujući redoslijed pozivanja na određene standarde, tehničke norme, tehnička odobrenja ili druge tehničke referentne sisteme zapravo „standarde“. Ugovorni organ se kao prvo mora pozivati na BH standarde kojima su preuzeti evropski standardi, koje su uspostavila evropska tijela za standardizaciju. Ako (ipak) ovakvi standardi ne postoje, ugovorni organ se može pozvati samo na bh standarde, uz navođenje oznake „ili ekvivalent“. Treće, ugovorni organ može pripremiti tehničke specifikacije u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, bez navođenja određenih standarda ili sa pozivanjem na određene standarde kao pretpostavku usklađenosti zahtjeva sa određenim standardima. Takođe, ugovorni organ se može pozvati na određene standarde u pogledu jednih obilježja, dok će se pozvati na izvedbene i funkcionalne karakteristike u pogledu drugih obilježja. Sve ovo se može provjeriti kod nadležnog Instituta za standardizaciju, i ako određeni standard ne postoji, ugovorni organ se može pozivati ili na druge evropske standarde ili na izvedbene i funkcionalne karakteristike predmeta nabavke. 

"Bosanskohercegovački standast (BAS)" donosi institut za standardizaciju BiH - BAS. Bosanskohercegovačke standarde priprema, izdaje i objavljuje Institut za standardizaciju BiH na prijedlog tehničkih komiteta na temelju Zakona o standardizaciji BiH (Službeni glasnik BiH br. 19/01,) temeljem  Pravilnika o proceduri pripremanja, donošenja i objavljivanja bosanskohercegovačkih standarda (Službeni glasnik 49/09). Institut donosi izvorne bosanskohercegovačke  standarde te preuzima međunarodne i europske standarde. Institut je putem tehničkih komiteta preuzeo više od 12000 međunarodnih i europskih standarda uglavnom metodom proglašavanja. Od ovih standarda 250 standarda je preuzeto metodom prevođenja.

Dalje se propisuje obaveza ugovornim organima da prihvati ekvivalent u pogledu određenih standarda. Ako se ugovorni organ poziva na određene standarde i tehničke norme, ipak ne može odbiti ponudu iz razloga što ponuđena roba ili usluge ne odgovaraju specifikacijama iz tenderske dokumentacije, ako ponuđač može da dokaže da rješenja koja nudi u potpunosti odgovaraju tehničkim specifikacijama iz tenderske dokumentacije. Ove činjenice se mogu dokazivati tehničkim dosijeima izrađenim od strane proizvođača, izvještajima o testiranju proizvoda koji je izvršila ovlaštena institucija ili drugim dokumentima koje izdaje samo ovlaštena institucija. Isti princip, ali obratno, primjenjuje se ako ugovorni organ odredi tehničke specifikacije u formi izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva, teret je na ponuđaču da dokaže usklađenost određenih standarda ili tehničkih normi sa definisanim izvedbenim ili funkcionalnim karakteristikama.

Što se tiče prakse URŽ-a po ovom pitanju, u određenom broju slučajeva je ovaj organ smatrao bitnom povredom odredbama ZJN situaciju u kojoj se ugovorni organ poziva na norme ili standarde ali se nije dopuštala mogućnost nuđenja ekvivalenta, tako da je mandatorno da se svaka uputa mora označiti riječima „ili ekvivalent“, odnosno mora se ostaviti mogućnost prihvatanja ekvivalentnog standarda ili pak proizvoda koji nemaju tražene ekvivalentne standarde, ali po svojim tehničkim karakteristikama u potpunosti odgovaraju zahtjevima koje propisuje tehnička specifikacija određenog standarda (rješenje URŽ broj: JN2-02-07-.1-2767-7/21 od 04.11.2021. godine, a predmet nabavke je bila vatrogasna intervencijska zaštitna oprema).

Zaključak analize korištenja standarda od strane ugovornih organa u Bosni i Hercegovini, proveden kroz portal PratimoTendere, ukazuje na važnost standarda prilikom pripreme tehničkih specifikacija u postupcima javnih nabavki. Standardi, koji su tehničke specifikacije odobrene od strane priznatih tijela za standardizaciju, iako nisu obavezni, igraju ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete i sigurnosti predmeta nabavke.

Praksa pokazuje da ugovorni organi često pozivaju na specifične standarde kako bi detaljno opisali zahtjeve za predmete nabavke, kao što su zaštitna oprema ili građevinski materijali. Na primjer, u nabavci lične zaštitne opreme, standardi EN 343 i EN ISO 20347 osiguravaju da proizvodi zadovoljavaju specificirane kriterije otpornosti na vodu i profesionalnu obuću.

Osim toga, u skladu sa zakonom, tehničke specifikacije trebaju biti postavljene objektivno, bez favoriziranja određenih ponuđača, te moraju uključivati formulacije poput "ili ekvivalent" kako bi se omogućila fer tržišna konkurencija. Ugovorni organi su obavezni prihvatiti ponude koje zadovoljavaju tehničke specifikacije, čak i ako ponuđači koriste ekvivalentne standarde, pod uvjetom da dostave odgovarajuće dokaze o usklađenosti.

Pravilna primjena standarda osigurava transparentnost i nepristranost u javnim nabavkama, omogućujući svim ekonomskim subjektima ravnopravno sudjelovanje u postupcima, te na taj način doprinosi poštenoj tržišnoj konkurenciji i efikasnom korištenju javnih sredstava.

(pratimotendere.ba)