Iako u slučajevima nabavke nekih specifičnih roba, usluga i radova može biti opravdan izostanak konkurencije, jedna ponuda u postupcima nabavke roba široke potrošnje kao što su npr. prehrambeni proizvodi ukazuje na moguće zloupotrebe
Globalno posmatrano Bosna i Hercegovina je malo tržište i nesumnjivo je da takva tržišta nisu pretjerano zanimljiva kompanijama kako u oblasti javnih nabavki tako i drugih investicija. Stoga je u slučajevima nabavki specifičnih i složenih roba, radova i usluga, za koje su kvalifikovani samo rijetki ponuđači, opravdan nedostatak konkurencije, a često se dešava i da se postupci moraju poništiti jer niko od ponuđača nije dostavio ponudu.
S druge strane imamo nabavke kod kojih objektivno i najmanji ponuđač može ispuniti uslove, to su nabavke roba kao što su prehrambeni proizvodi, higijenski proizvodi, alkoholna i bezalkoholna pića i slično. Ipak, gotovo u pravilu dešava se dostavljanje samo jedna ponude u ovim postupcima, te je evidentno da postoji opravdana sumnja u nedopuštene dogovore, odnosno koluziju koja narušava tržišnu konkurenciju.
U praksi su nedopušteni dogovori prepoznati u dva oblika:
Način izvršenja (modus operandi) za mođusobne dogovore ponuđača je jednostavan, oni sklapaju neformalne dogovore oko toga da se jedni drugima ne miješaju u posao, da odustaju od e-Aukcija, da šalju prateće ponude, da se rotiraju na pozicijama pobjednika, da teritorijalno ili na drugi način dijele tržište, da jedni druge angažuju kao podizvođače i slično.
Kod nedopuštenih dogovora ugovornih organa i ponuđača izdvaja se komunikacija oko prilagođavanja uslova za kvalifikaciju ponuđača i tehničkih specifikacija. Takođe, u praksi je zastupljeno i informisanje ponuđača kome je ugovor namijenjen od strane ugovornog organa u pogledu toga ko je sve preuzeo tendersku dokumentaciju, kako bi ponuđač dalje mogao komunicirati sa konkurencijom oko toga da ne dostavljaju ponude ili da se na neki drugi način dogovore.
Ko je nadležan za suzbijanje koluzije?
Prema važećim odredbama Zakona o konkurenciji i Zakona o javnim nabavkama za postupke zaštite tržišne konkurencije nadležano je Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine. U slučaju postojanja osnova sumnje da se u postupku javne nabavke narušava tržišna konkurencija, zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vijećem BiH može podnijeti svako privredno ili fizičko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes, privredne komore, udruženja poslodavaca ili privrednika, udruženja potrošača i organi izvršne vlasti.
Međutim, nadležnost Konkurencijskog vijeća BiH se odnosi samo na prvi oblik koluzuje, odnosno međusobne dogovore ponuđača, dok bi nedopuštene dogovore ugovornih organa i ponuđača trebale istraživati i procesuirati nadležne istražne i pravosudne institucije.
Jedna ponuda za piće, prehrambene i pekarske proizvode, voće i povrće
Najsvježiji primjer postupka nabavke u kome postoji sumnja na koluziju je ''Nabavka roba'' provedena od strane Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske.
Ovaj ugovorni organ pokrenuo je postupak nabavke 24. decembra 2024. godine. Postupak je podijenjen na 4 lota i to:
Dio tenderske dokumentacije
Dio tenderske dokumentacije
đ
Dio tenderske dokumentacije
Dio tenderske dokumentacije
Rok za dostavu ponuda u ovom postupku nabavke bio je 07. februar 2025. godine.
Iako je analiza portala Pratimotendere.ba kao rizik identifikovala i to da postupak nabavke nije adekvatno objavljen u planskim dokumentima, s obzirom da je u pitanju nabavka roba široke potrošnje, sa aspekta rizičnosti mnogo je ozbiljniji problem to što je za svaki lot dostavljena samo po jedna ponuda.
Treba istaći da je ovo samo jedan u moru primjera kod kojih je prepoznat rizik od mogućih nedopuštenih dogovora, odnosno koluzije kao problema koji je u ekspanziji u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini.
(pratimotendere.ba)