Stručni izvori Žurnala iz bolnice reći će da je nabavka digitalizacije i informatizacije Odjela patologije i Odjela radiologije potpuno bespotrebna, jer već postoji bolnički informacioni sistem. Plan je, navode oni, da se „na mala vrata“ uvede ista firma koja je taj sistem instalirala, a sve će biti „zamaskirano“ izborom njihovog „konkurenta“.
Piše: Amarildo Gutić
Svaka nova javna nabavka zeničke bolnice u posljednje vrijeme otvara sumnju na namjeru pogodovanja određenim dobavljačima. Ako je i postojala stvarna namjera, rađena je prilično nespretno te su i po nekoliko puta morali mijenjati uslove tendera nakon upozorenja drugih, za posao zainteresovanih firmi.
O jednoj takvoj nabavci i to aparata za patohistološku i citološku analizu nedavno je pisao portal Žurnal.
No drugi aktuelni tender, onaj za nabavku usluga digitalizacije i informatizacije Odjela patologije i Odjela radiologije izaziva veću pažnju, jer je riječ o znatno vrednijoj nabavci. Procjenjena vrijednost ugovora je 2,4 miliona maraka bez PDV-a.
Izuzimanje dokumentacije okončano je prije mjesec dana, no sve ukazuje da će zbog niza spornih detalja proces izbora najboljeg ponuđača biti dugotrajan.
Prije svega, reći će stručni izvori Žurnala iz bolnice, ta nabavka je potpuno bespotrebna, jer već postoji bolnički informacioni sistem. Plan je, navode oni, da se „na mala vrata“ uvede ista firma koja je taj sistem instalirala, a sve će biti „zamaskirano“ izborom njihovog „konkurenta“.
Da u tome ima istine, kazuje jedna od tačaka tenderske dokumentacije kojom ponuđači trebaju dati pisanu garanciju da će sistem sa ovog tendera moći biti integrisan u već postojeći bolnički sistem i to bez dodatnih troškova. Jasno je da takvu izjavu može dati samo onaj ko je radio prethodni informacioni sistem, jer u tenderu nije data dokumentacija o tehničkoj specifikaciji postojećeg.
Zenička bolnica ide i u niz nebitnih detalja u tenderskim uslovima, poput onih koji priključni portovi trebaju biti sa zadnje, a koji sa prednje strane, uz navođenje čak i tipa baterije za napajanje. Ovakvi „precizni“ zahtjevi su se pojavljvali i u tenderima drugih ugovornih organa, naročito kada se želi izabrati favorizovani dobavljač. Zato i postoji sumnja da se tako nešto ponavlja i u ovom slučaju. Dodatno, od ponuđača se zahtjeva da dostave fotografije opreme koju nude, što je nejasan detalj za nabavku opreme za informatizaciju i digitalizaciju.
Konfuzna je i odredba tenderske dokumentacije kojom se navodi da nema plaćanja avansa tokom trajanja ugovora, da bi u jednoj od tačaka navedeno kako će pobjedniku tendera biti plaćeno 50% cijene nakon potpisivanja ugovora sa bolnicom, a druga polovina nakon puštanja sistema u rad. Logično je pitanje zašto odredba o neplaćanju avansa, a odmah potom negiranje iste navodom da će biti plaćeno 50% prije početka radova.
Tu nije kraj nepreciznostima, slučajnim ili pak namjernim. Zenička bolnica kao uslov u tenderu postavlja i stavku o edukaciji korisnika sistema, od ljekara, preko tehničara do inžinjera. Nema navoda o dužini trajanja edukacije kao i o broju polaznika, što jeste važna stavka u formiranju cijene za ponudu.
Sve navedeno, a ima još nekih spornih detalja, ukazuje da će se tenderska dokumentacija morati dodatno korigovati, kako bi se izbjegle eventualne žalbe, što može dugo prolongirati konačan izbor ponuđača. Naravno, prevashodno najkvalitenijeg i cijenom i ponuđenom opremom, pa makar u konačnici bio i onaj od uprave priželjkivani...
(pratimotendere.ba)
© 2025 Centar za razvoj medija i analize