Agencija za javne nabavke BiH upozoravala je na ovu situaciju, revizori pisali izvještaje o trošenju novca mimo propisa, ali nadležne institucije, kao i pomenuta preduzeća nisu se zbunili. Bahatost i korupcija svakodnevna su djela. Tužioci ili šute, ili „pokrivaju“ kriminal. 

Piše: Žana Karić Gauk

„HES Gornja Drina“ iz Foče, „Ceste“ Mostar, „Reumal“ iz Fojnice, sve javna preduzeća, godinama su izuzeti iz tenderskog sistema. Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, odlučile su uprave, za njih ne važi. Provođenjem spornih nabavki nestalo je na desetine miliona KM.  „Reumal“ je od 2015. godine potrošio 25 miliona KM bez ikakve kontrole, u „Cestama“ se odlilo šest miliona... 

Agencija za javne nabavke BiH upozoravala je na ovu situaciju, revizori pisali izvještaje o trošenju novca mimo propisa, ali nadležne institucije, bh. pravosuđe, kao i pomenuta preduzeća, nisu se zbunila. Bahatost i korupcija svakodnevna su djela.

KAKO TROŠI „HES GORNJA DRINA“

„Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina“ d.o.o. Foča osnivale su elektroprivrede Republike Srpske i Srbije. Sve za potrebe „Hidroelektrana na Drini“, preciznije, za gradnju HE „Buk Bijela“.

Iako, kao javno preduzeće, registrovan u sistemu javnih nabavki, „HES“ se, kako kažu u Agenciji, unazad dvije godine obraća njenim filijalama kako bi napismeno dobilo potvrdu da nije ugovorni organ. Želja je zapravo da prilikom biranja upravi bliskih privatnih firmi, koje novcem iz budžeta plaćaju stotinama i milionima maraka, „HES“ ne mora poštovati Zakon o javnim nabavkama.

Ako se sve može završiti tajno, što bi o tome javnost morala da raspreda (iako sve ta ista javnost finansira)?!

Posljednja provedena javna nabavka, koju je moguće pronaći na Portalu javnih nabavki BiH, datira iz oktobra 2021. godine pa su u Agenciji posumnjali na kupovine mimo utvrđene tenderske procedure. U 2023. i 2024. godini tražili su izvođače radova, ali je sve prolongirano zbog sporova pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om. Problem je odobrena koncesija.

TENDERSKI KRIMINAL UZ POMOĆ TUŽILAŠTVA HNK

Mostarske „Ceste“, dioničko su društvo, u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH. Četiri od pet članova Nadzornog odbora imenuje Vlada, novac je budžetski. Ipak, krajem 2022. izmijenjen je Statut pa je navedeno da ih Zakon o javnim nabavkama više ne interesuje. Iz Agencije su odmah naveli da to nije moguće jer su ugovorni organ. Narod bi rekao – na jedno ušlo, na drugo izašlo.

AJN je tada podnijela prekršajnu, kao i krivične prijave protiv uprave, ali je tužiteljica Valerija Tomić iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona još u predistrazi potpisala dokument u kojem stoji - nema osnova za sumnju na krivično djelo. Donijela je naredbu o neprovođenju istrage.

Razlog koji je navela Tomićeva je – strašan, a za „Ceste“ odlično pokriće za kriminal. Izmjena Statuta bila je dovoljna za neprimjenjivanje Zakona.

Tužilaštvo je ignorisalo činjenicu da je statut niži pravni akt od zakona, kao i da isti mora biti usklađen sa važećim zakonskim propisima. Džaba je to isto pisao Ured za reviziju institucija u FBiH 2023. godine, kada je utvrđeno da je mimo Zakona potrošeno 6,3 miliona KM.

"2023. godine provedeno je 96 postupaka i zaključeni su ugovori ukupne vrijednosti od 6.304.370 KM, bez primjene ovog Zakona. Međutim, Društvo je ugovorni organ u skladu s članom 4. zbog čega je u obavezi primjenjivati Zakon o javnim nabavkama", navedeno je u revizorskom izvještaju.

I Agencija je podnijela krivične prijave, Tužilaštvo HNK je tražilo dokumentaciju. No, prvo bi trebalo raspetljati sukob nadležnosti, jer je za kršenje državnog zakona nadležno državno Tužilaštvo. Zasad sve stoji, osim što se novac poreskih obveznika konstantno odliva bez kontrole.

Osokoljena tužilačkim odlukama, uprava „Cesta“ brani se spornim Statutom, kao i dokumentom kojeg je potpisao direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić u kojem piše da AJN nije nadležna da utvrđuje ko je ugovorni organ. Agencija nije, ali Zakon je decidan.

I Rahić je reagovao pa pozvao „Ceste“ da dokažu da nisu u javnom vlasništvu, kao i da nisu primali novac iz budžeta.

REUMA „REUMALA“

Fojnički Reumal ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama od 15. juna 2015. godine. Nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama BiH, 2014. godine izuzeo se od njegove primjene. Iz AJN BiH godinama upozoravaju – izuzeće je neosnovano, ali „Reumal“ odbija zahtjev da se registruje u sistemu e-Nabavki i počne primjenu Zakona.

„Nakon što je Agencija za javne nabavke uvela Reumal u sistem na svojoj zvaničnoj stranici, na kojoj se ipak i dalje ne može vidjeti nijedan postupak, upozoravaju da trpe pritisak da ga ponovo izbrišu iz sistema. Nakon što su se, praktično samoinicijativno, izuzeli iz primjene ovog zakona, u 'Reumalu' su donijeli interni pravilnik o nabavkama, na osnovu kojeg su kupovali robe, usluge ili radove. Sada Agencija ponovo upozorava na razmjere ovog problema, pa u svom istupu na web stranici od 17. jula navode kako se radi o veoma ozbiljnom koruptivnom žarištu. Iako se u samom saopštenju nigdje ne navodi ime 'Reumala', iz navedenih podataka jasno je da se radi upravo o ovom subjektu“, pisao je nedavno Žurnal.

Da je „Reumal“ obavezan da primjenjuje Zakon o javnim nabavkama utvrdio je i Ured za reviziju institucija FBiH. Samo 2017. godine ovo preduzeće potrošilo je više od 2,5 miliona KM, a 2021. godine oko 1,7 miliona KM iz budžeta bez primjene ZJN BiH.  Agencija procjenjuje da je od 2015. do danas, potrošeno oko 25 miliona KM bez ikakve kontrole, nadmetanja ili odgovornosti.

Žurnal je godinama istraživao nezakonitosti o „Reumalu“, o čemu smo objavili brojne tekstove, te dokumentarni film „Reumal u rukama politike“.

(pratimotendere.ba)